|  ACTA FAC. MED. NAISS. 2006;
    
	
    23(2):79-84 | 
Originalan rad
MIKROBIOLOŠKA 
ISPRAVNOST ZAČINA KOJI SE NALAZE U PROMETU U
PRODAVNICAMA ZDRAVE HRANE I SUPERMARKETIMA U NIŠU
Nemanja Stanković1, Ljiljana Čomić2, Branislava Kocić1
1Institut za zaštitu zdravlja, Odeljenje sanitarne mikrobiologije Niš
2Fakultet za nauku i matematiku, Institut za biologiju i ekologiju, 
Kragujevac
   
SAŽETAK
U radu su prikazani 
rezultati mikrobiološkog ispitivanja 101 uzorka začina (crni biber u zrnu/mleveni, 
beli biber u zrnu / mleveni, aleva paprika, kim, đumbir, cimet, slačica, kari, 
muskatni orah, čili, origano, karanfilić, bosiljak, majčina dušica, lovor, 
ruzmarin, susam).
Kontrola mikrobiološke ispravnosti izvršena je na osnovu Pravilnika o metodama 
obavljanja mikrobioloških analiza i supe ranaliza životnih namirnica Sl. list 
SFRJ br. 25/80 i Pravilnika o mikrobiološkoj ispravnosti namirnica u prometu Sl. 
list SRJ br.26/93, 53/95 i 46/2002 po članu 30. 
Utvrđeno je da od 101 uzorka začina, 55 uzoraka je bilo mikrobiološki neispravno 
(54,45%). Najčešći razlog neispravnosti je nalaz ukupnog broja mikroorganizama u 
nedozvoljenom broju (48 ili 47,52%). Po učestalosti, sledi nalaz plesni u 
nedozvoljenom broju (23 22,77%). Patogene bakterije su izolovane u relativno 
malom broju uzoraka: 5 (4,95%) sulfitoredukujuće klostridije, 4 (3,96%) E. 
coli, 1 (0,99%) Proteus vrsta. Salmonella  vrste, 
koagulaza pozitivne stafilokoke i kvasci nisu nađeni.
Uzorci: đumbir, crni biber mleveni i u zrnu, čili, cimet, mirođija i bosiljak 
najčešće su bili mikrobiološki neispravni, dok su karanfilić, lovor, susam, bei 
biber u zrnu, ruzmarin i kim pokazali uredan nalaz.
Povećan ukupan broj mikroorganizama je najčešći uzrok neispravnosti zbog samog 
habitata začinskih biljaka (zemljište i feces insekata, ptica ili glodara), i 
zbog neodgovarajućih uslova skladištenja. Plesni su izolovane u tako velikom 
broju jer su istraživani začini porasli u neadekvatnim uslovima ili skladišteni 
u povećanoj vlažnosti uz pogodnu klimu. Mnoge od izolovanih plesni su zemljišne 
vrste. Sulfitoredukujuće klostridije su prisutne u začinima jer su česti 
stanovnici zemljišta i mogu dugo da prežive nepogodne uslove kao spore. Nalaz E. 
coli Proteus vrsta u začinima objašnjava se neadekvatnim 
održavanjem aparata i uređaja za preradu i pakovanje začina.
Mikrobiološka ispravnost karanfilića, kima, ruzmarina i susama je verovatno 
obezbeđena prisustvom eteričnih ulja (eugenol, cinamic aldehid) koja imaju jako 
antifungalno i antibakterijsko dejstvo. Beli biber u zrnu i lovor svoju 
ispravnost održavaju zahvaljujući morfološkim karakteristikama (prisustvo 
perikarpa, kožasti listovi) i etarskim uljima (u lovoru: cineol i alfa-pinen).
Visok stepen mikrobiološke ispravnosti može se postići uvođenjem rigorozne 
kontrole u proces prerade i skladištenja začina počevši od gajenja biljaka, 
branja, prerade, skladištenja do prodaje. Ova kontrola se postiže uvođenjem 
HACCP plana i pronalaženjem kritičnih kontrolnih tačaka u procesu prerade i 
skladištenja začina.
Ključne reči: začini, mikrobiološka ispravnost, HACCPplan