Zavisnost dentalnog statusa 
	mlađih osoba sa razičitom 
	težinom od navika u ishrani
	
	 
	
	Maksym Skrypnyk1, Tatiana Petrushanko2, Karine 
	Neporada3, Roman Skrypnyk4, 
	
	Vladymyr Petrushanko2, Igor Skrypnyk4
	
	 
	
	1Student doktorskih studija na Departmanu za terapeutsku 
	stomatologiju, 
	
	
	Državni medicinski 
	univerzitet u Poltavi, Poltava, Ukrajina  
	
	
	
	2Departman za terapeutsku stomatologiju, Dražavni medicinski 
	univerzitet u Poltavi, Poltava, Ukrajina 
	
	
	
	3Departman za biološku i bioorgansku hemiju, Dražavni medicinski 
	univerzitet u Poltavi, Poltava, Ukrajina  
	
	
	
	4Departman za internu medicinu №1, Dražavni medicinski univerzitet u 
	Poltavi, Poltava, Ukrajina   
	
	
	 
	
	SAŽETAK
	
	  
	
	Uvod. Gojaznost je globalni 
	problem modernog društva. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od 
	1,9 miliona odraslih ima prekomernu težinu, a 650 miliona odraslih je 
	gojazno. Brojne studije ukazuju na ulogu prekomerne težine, gojaznosti i 
	metaboličkog statusa na periodontalno zdravlje. Ipak, mehanizam njihovog 
	razvoja nije do kraja razjašnjen.
	
	Cilj. Cilj ove studije bilo je istraživanje mehanizma razvoja parodontalne 
	bolesti kod bolesnika sa različitim indeksom telesne mase i mehanizmom 
	pojave prekomerne kilaže i gojaznosti kod ovih bolesnika. 
	
	
	Metode. Studija je uključila 132 osobe muškog i ženskog pola iz Ukrajine, 
	starosti od 18 do 22 godina. Kod svih bolesnika određen je indeks telesne 
	mase. Prikupljeni podaci uključili su ličnu anamnezu, porodičnu anamnezu i 
	podatke o bolesti. Procena dentalnog statusa urađena je pomoću indeksa za 
	oralnu higijenu i higijenu jezika, kao i parodontalnih indeksa. Navike u 
	ishrani procenjivane su pomoću Holandskog upitnika o ponašanju u ishrani (DEBG 
	– eng.) i upitnika o ishrani sa tri faktora (TFEQ R-18 – eng.). Procena ishrane urađena je standar   
	dizovanim upitnikom o ishrani.
	
	Rezultati. Više od 60% mlađih osoba sa prvim i drugim stepenom gojaznosti 
	imalo je poremećaje u ishrani, od kojih su najčešći bili poremećaj 
	kognitivnog ograničenja i emocionalne komponente ponašanja u ishrani. 
	Prevalencija parodontalne bolesti bila je značajno viša kod gojaznih osoba, 
	do 87% bolesnika sa prvim i drugim stepenom gojaznosti imalo je parodontalne 
	bolesti.  
	
	Zaključak. Poremećaji ponašanja u ishrani imaju ključnu ulogu u razvoju 
	gojaznosti kod mlađih osoba i nastanku gingivitisa. Uzrok gingivitisa koji 
	nije izazvan pojavom plaka kod bolesnika sa prvim i drugim stepenom 
	gojaznosti je poremećen opšti odgovor domaćina na patološke faktore usne 
	duplje, koji je uzrokovan viškom masnog tkiva, što dovodi do razvoja 
	hronične, sistemske, blage inflamacije. Iz tog razloga ovim bolesnicima 
	potrebno je specifično, integrisano parodontalno lečenje.  
	
	
	Ključne reči: gojaznost, periodontitis, gingivitis, ponašanje u 
	ishrani, emocionalno prejedanje, dentalni status