|  ACTA FAC MED NAISS 2024;41(1):146-153 | 
Revijalni rad
UDC:
618.19‑006:616.441‑008.61
DOI: 
10.5937/afmnai41-42161
Karcinom dojke i Grejvsova bolest
 
Tijana Veljković1,7, Dragana Bubanja2,4, Nataša 
Zdravković6,4, Željko Todorović3,4, Radiša Vojinović4,5,
Mladen Maksić4,6
 
1Univerzitetski klinički centar Kragujevac, Klinika za pedijatriju, 
Kragujevac, Srbija
2Univerzitetski klinički centar Kragujevac, Klinika za 
endokrinologiju, Kragujevac, Srbija 
3Univerzitetski klinički centar Kragujevac, Klinika za hematologiju, 
Kragujevac, Srbija 
4Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet medicinskih nauka, Departman za 
internu medicinu, Kragujevac, Srbija 
5Univerzitetski klinički centar Kragujevac, Klinika za radiologiju, 
Kragujevac, Srbija 
6Univerzitetski klinički centar Kragujevac, Klinika za 
gastroenterologiju i hepatologiju, Kragujevac, Srbija
7Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet medicinskih nauka, Departman za 
pedijatriju, Kragujevac, Srbija
  
SAŽETAK
 Uvod. Brojna klinička ispitivanja dokazala su 
povezanost dvaju žlezdanih organa, u ovom slučaju dojke i štitaste žlezde. 
Pojava karcinoma dojke povećana je kod pacijenata sa autoimunom bolešću štitne 
žlezde (Hašimotov tireoiditis i Grejvsova bolest). Broj opisanih slučajeva 
karcinoma dojke značajno je manji kod pacijenata sa Grejvsovom bolešću nego kod 
onih sa dijagnostikovanim Hašimotovim tireoiditisom. 
Prikaz slučaja. Pedesetsedmogodišnja pacijentkinja javila se u Urgentni centar 
sa teškim disanjem. Prilikom pregleda utvrđeni su oftalmopatija, oslabljen 
disajni šum i mastitis obeju dojki.Vrednosti analiza hormona bile su sledeće: 
TSH 0,00 (0,3‒5,5 mlU/L), FT4 32,90 (11,5‒23 pmol/L), TSHRat 19 (0,0‒1,1 U/L). 
TPOAt 234 (0,0‒12 IU/ml), TgAt > 2000 (0,0‒30,0 IU/ml). Postavljena je dijagnoza 
Grejvsove bolesti i odmah je započeta terapija tireosupresivom. Multidetektorska 
kompjuterska tomografija (MDCT) pokazala je tumor leve dojke sa metastazama u 
supraklavikularnim i aksilarnim limfnim čvorovima, infiltraciju tumora u kožu i 
potkožno tkivo, kao i metastaze u kostima. Urađena je biopsija tumora dojke, a 
patohistološki nalaz ukazao je na slabo diferenciran duktalni karcinom dojke 
(HER-2+ grupa tumora).
Zaključak. Rano otkrivanje bolesti štitne žlezde smanjuje rizik od razvoja 
malignog procesa; stoga, lekari u svom kliničkom radu moraju prepoznati prve 
znake bolesti štitaste žlezde kod pacijenata i odmah započeti adekvatnu terapiju 
kako bi smanjili rizik od nastanka karcinoma dojke. Važno je sprovesti 
dijagnostička ispitivanja za otkrivanje raka dojke kod pacijenata sa nelečenom 
ili neadekvatno lečenom hipotireozom i hipertireozom.
 Ključne reči: karcinom dojke, Grejvsova bolest, 
autoimuni poremećaji štitne žlezde