|Početna strana | Časopis   | Uputstvo autorima     | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu |   Kontakt  |   
 

Acta Medica Medianae
Vol. 39
No 3, 2000
UDK 61
YU ISSN 0365-4478

 



Kontakt:
Saša ŽIVIĆ

Dečja interna klinika i Klinika za bolesti uva


 

STRUKTURA ISHRANE STANOVNISTVA SRBIJE U MINULOM PERIODU

 

Saša ŽIVIĆ, Emilija GOLUBOVIĆ i Miško ŽIVIĆ

 

Dečja interna klinika i Klinika za bolesti uva, nosa i grla Kliničkog centra u Nišu

 

Struktura ishrane stanovništva Srbije ne odgovara nutritivnim normama. Energetske potrebe zadovoljavaju se uglavnom iz žita i proizvoda od žita. Potrošnja mleka je ispod preporučljivih vrednosti, a potrošnja mesa veoma neujednačena. Slično kretanje se beleži i kada se radi o unosu povrća i voća.
Struktura ishrane zavisi od vrste domaćinstava i, svakako, raspoloživih i upotrebljenih sredstava. Član poljoprivrednog domaćinstva unosi godišnje najviše: žita i proizvoda od žita (173,1 kg), svežeg i prerađenog povrća (123,2 kg), svežeg i prerađenog voća (54,2 kg), svežeg i prerađenog mesa (56,0 kg), masnoća (20,2 kg), mleka i mlečnih proizvoda (132,9 l), jaja (181,6 komada) i ostalih prehrambenih proizvoda (22,6 kg). Na suprotnoj strani nalazi se član nepoljoprivrednog domaćinstva - žito i proizvodi od žita (151,7 kg), sveže i prerađeno povrće (98,8 kg), sveže i prerađeno voće (47,3 kg), sveže i preradeno meso (37,4 kg), masnoće (14,7 kg), mleko i mlečni proizvodi (104,3 l), jaja (171,6 komada) i ostali prehrambeni proizvodi (18,5 kg).

 

Ključne reči: struktura ishrane, stanovništvo Srbije, poljoprivredna do-maćinstva, mešovita domaćinstva, nepoljoprivredna domaćinstva