|Početna strana | Časopis   | Uputstvo autorima     | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu |   Kontakt  |   
 

Acta Medica Medianae
Vol. 40
No 2, 2001
UDK 61
YU ISSN 0365-4478

 



Kontakt:
Aca SPASIĆ

Dom zdravlju u Beloj Palanci

 


 

UTICAJ FAKTORA RIZIKA NA NASTANAK INSULIN NEZAVISNOG DIJABETESA

 

Aca SPASIĆ

 

Dom zdravlju u Beloj Palanci

 

Cilj rada je da se utvrdi starosna i polna struktura obolelih od šećerne bolesti, registrovanih u Savetovalistu za dijabetes Doma zdravlja - Bela Palanka u poslednjih pet godina (5995-1999), da se ispita uticaj faktora rizika i vrste zanimanja na pojavu bolesti kao i da se da predlog m era za umanjenje negativnog dejstva riziko faktora ria pojavu dijabetesa. Korišćenjem metode retrospektivne studije i statističke obrade podataka kod 134 dijabetičara izvršena je analiza podataka sadržanih u Registra bolesnika i Kartonu dijabetičara značajnih za ovu studiju. Od 134 novootkrivenih dijabetičara u petogodišnjem intervalu (1995.-1999.) bilo je 127 (94,72%) obolelih od insulin nezavisnog dijabetesa (TNZDM) i 7 (5,28%) od insulin zavisnog-dijabetesa (IZDM), od kojih je 92 žene'i 42 muškarca. U starosnoj strukturi kod žena najveći broj obolelih je stariji od 50 godina-78 (84,80%), a kod muške populacije u ovoj starosnoj grupi je 34 obolela (80,96%). U ispitivanoj populaciji najveći je broj domaćica -53 (39,42%), zatim penzionera - 44 (32,83%), radnika-29 (21,73%) i ostalih-8 (6,02%). Analizom faktora rizika za nastanak šećerne bolesti u ispitivanoj grupi dobija se podatak da su godine života (stariji od 55 godina) i sedeća zanimanja, odnosno fizička neaktivnost najveći riziko faktori i prisutni su u više od 3/4 ispitanika, dok je gojaznost i nepravilna ishrana prisutna u oko 2/3 ispitanika, nasleđe je prisutno kod 1/4 obolelih, dok u 4,5% slučajeva dijagnostikovano je oboljenje pankreasa, a više ocl 10% ispitanika daje podatke o hroničnoj upotrebi alkohola. Poznavanjem najčešćih faktora rizika, rizičnih zanimanja, polne i starosne strukture obolelih od dijabetesa uslov je da se umanji štetno dejstvo ovih faktora i preduslov je za preduzimanje m era na ranoj detekciji rizičnih grupa, dok još nema ispoljenih simptoma i znakova bolesti. Radom na primarnoj prevenciji i edukaciji potencijalnih dijabetičara moguće je da se predupredi nastanak šećerne bolesti ili odloži njen početak i time umanje posledice po zdravlje ljudi i društva uopšte.

 

Ključne reči: šećerna bolest, faktori rizika, primarna prevencija