Početna strana |Uredništvo | Časopis  | Uputstvo autorima  | Kontakt  |  
 

Acta Medica Medianae
Vol. 43
Number 3, Juli, 2004
UDK 61
YU ISSN 0365-4478

 

 

 


Kontakt:
Goran J. Paunović
Institut za nefrologiju i hemodijalizu Kliničkog centra
Bul. Dr Zorana Đinđića 48,
18000 Niš, Srbija i Crna Gora
Tel.: 018/530 856,
e-mail:
goranp@bankerinter.net   

Copyright 2004 by Faculty  of Medicine, University of Nis

TRANSPLANTACIJA BUBREGA U SRBIJI - PERSPEKTIVE NA PRELASKU U 21. VEK

 

Goran J. Paunović, Karolina Paunović, Svetislav M. Kostić, Radmila Veličković i Marina Avramović

 

Institut za nefrologiju i hemodijalizu Kliničkog centra, Niš

 

    Uvođenjem azatioprina u terapiju šezdesetih godina prošlog veka, započinje istorija kliničke transplantacije. Transplantacija bubrega će i u budućnosti nuditi najveće mogućnosti u pogledu dužine preživljavanja i kvaliteta života bolesnicima u terminalnoj fazi hronične bubrežne slabosti. Prva transplantacija bubrega u regionu bivše Jugoslavije urađena je 1970. godine u Kliničkom centru u Ljubljani, a u Beogradu 1973. godine, dok početak transplantacije u Nišu vezuje se za maj 1979. godine. Do sada je urađeno preko 900 transplantacija u Srbiji, a od toga preko 70% su žive srodničke transplantacije. Na dužinu preživljavanja recipijenta i transplantata utiču kako imunološki tako i neimunološki faktori. Infekcije su najznačajniji razlog morbiditeta i mortaliteta kod transplantiranih bolesnika u našoj zemlji, a na drugom mestu se nalaze kardiovaskularne komplikacije. Poboljšavanje uspešnosti transplantacije bubrega i povećanje donatorskog pula su dva osnovna cilja kojima teže timovi za transplantaciju. Nepostojanje adekvatne zakonske regulative, religijsko-obrazovni razlozi i organizaciono-logistički problemi su ograničavajući faktor za razvoj kadaverične transplantacije kod nas. Acta Medica Medianae 2004; 43 (3): 55-58.

    Ključne reči: transplantacija bubrega, dužina preživljavanja, imunosupresija