Početna strana |Uredništvo | Časopis  | Uputstvo autorima  | Kontakt  |  
 

Acta Medica Medianae
Vol. 43
Number 3, Juli, 2004
UDK 61
YU ISSN 0365-4478


 

Kontakt:
Svetislav Kostić
Institut za nefrologiju i hemodijalizu
Bul. Dr Zorana Đinđića 48,
18000 Niš,
Srbija i Crna Gora
Tel.: 018/530 856,
e-mail: ninok@imfoskay.net

 

 

 

 

Copyright 2004 by Faculty  of Medicine, University of Nis

HRONIČNA BUBREŽNA INSUFICIJENCIJA DANAS

 

Svetislav Kostić, Goran Paunović, Marina Avramović, Radmila Veličković, Ivan Kostić and Miomir Stojanović

 

Institut za nefrologiju i hemodijalizu Kliničkog centra, Niš

 

    Hronična bubrežna insuficijencija (HBI) je kao klinički sindrom poznat već više od 150 godina. Savremena istraživanja ukazuju na promene u shvatanju sledećih oblasti: definicije i klasifikacije, epidemiologije, etiologije, prevencije progresije, pravovremenom otkrivanju i adekvatnom lečenju komorbidnih stanja u predijaliznom periodu.
    Novija istraživanja ukazuju na sve veću prevalencu i incidencu bolesnika sa HBI u svetu. Zapaža se tako|e da je dijabetesna nefropatija najzastupljenija osnovna bubrežna bolest (do 40%) i bolest koja najbrže dovodi do terminalnog stadjuma HBI. Usporenje progresije HBI zauzima dominantno mesto u praćenju ovih bolesnika. Prevencija progresije se postiže pre svega hipoproteinskom ishranom (0,6 do 0,8 g/kg TT/24 h) i agresivnom kontrolom krvnog pritiska (ciljne vrednosti 125 do 135/ 75 do 85 mmHg). Pravovremeno i adekvatno lečenje anemije i sekundarnog hiperparatireoidizma, uključujući i predijaliznu primenu eritropoetina i preparata vitamina D, značajno usporava progresiju HBI i odlaže početak lečenja dijalizama. Brojna komorbidna stanja u predijaliznom periodu ubrzavaju progresiju HBI. Najčešći od ovih stanja su K-V poremećaji (kongestivna srčana insuficijencija i koronarna bolest), koja pored ubrzane progresije HBI značajno kompromituju kasnije i uspeh dijaliznog lečenja. Najčešći uzroci K-V morbiditeta su hipertenzija, anemija i sekundarni hiperparatireoidizam, pa ih stoga posebno striktno i agr%sivno treba kontrolisati u dodijaliznom periodu.
      Poseban značaj ima strogo kontrolisana primena nefrotoksičnih lekova, posebno nefrotoksičnih antibiotika - aminoglikozida.
    Pravovremena izrada pristupa krvnim sudovima za dijalizu i vakcinacija protiv hepatitisa B u predijaliznom periodu značajno pojeftinjuju i utiču na kvalitet dijaliznog lečenja. Acta Medica Medianae 2004; 43(3): 45-49.

Ključne reči: hronična bubrežna insuficijencija, anemija, hipertenzija, komorbidna stanja, prevencija progresije