EFEKTI RAZLIČITIH SADRŽAJA
IZBORNO-REKREATIVNE AKTIVNOSTI NA POKAZATELJE MORFOLOŠKOG RAZVOJA
Istraživanje
je obavljeno na uzorku od 376 ispitanika iz populacije redovnih studenata sa
Univerziteta u Nišu. Uzorak je podeljen na tri subuzorka: eksperimentalnu grupu
za košarku - E1, eksperimentalnu grupu za plivanje - E2 i kontrolnu grupu.
Eksperimentalno-izborno-rekreativni program je trajao kontinuirano 45 nastavna
časa, a svaki pojedinačni čas je trajao 60 minuta umesto uobičajenih 45. Praćen
je uticaj programa na deset antropometrijskih mera. Pomenute mere su praćene po
uputstvu i na način kako to preporučuje Internacionalni biološki program(IBP), a
obavljeno je inicijalno i finalno merenje u cilju utvrđivanja efekata
eksperimentalnog programa. Za utvrđivanje globalnih kvantitativnih razlika
između inicijalnog i finalnog merenja u prostoru morfoloških karakteristika pod
dejstvom eksperimentalnog programa primenjena je kanonički diskriminativna
analiza. Analiza rezultata je pokazala da je došlo do statistički značajnih
rezultata u transformaciji nekih ispitivanih antropometrijskih mera, kao
posledica različitih tretmana i ostalih unutrašnjih i spoljašnjih faktora.
Rezultati primene dva modela izborno-rekreativnog programa su
pokazali da su postignuti efekti uticali na značajne promene kod
eksperimentalnih grupa u odnosu na kontrolnu, ispitivanih antropometrijskih
mera, koje su inače pod uticajem spoljašnjih faktora. Dobijeni rezultati
pokazuju da je došlo do delimične promene u vrednostima antropometrijskih mera i
to u prostoru cirkularne dimenzionalnosti i potkožnog masnog tkiva. Acta Medica
Medianae 2005;44(2): 51-56.
Ključne reči: studenti, antropometrija, diskriminativna analiza