EFEKTI RAZLIČITIH SADRŽAJA IZBORNO-REKREATIVNE AKTIVNOSTI NA POKAZATELJE MORFOLOŠKOG RAZVOJA
 

    Istraživanje je obavljeno na uzorku od 376 ispitanika iz populacije redovnih studenata sa Univerziteta u Nišu. Uzorak je podeljen na tri subuzorka: eksperimentalnu grupu za košarku - E1, eksperimentalnu grupu za plivanje - E2 i kontrolnu grupu. Eksperimentalno-izborno-rekreativni program je trajao kontinuirano 45 nastavna časa, a svaki pojedinačni čas je trajao 60 minuta umesto uobičajenih 45. Praćen je uticaj programa na deset antropometrijskih mera. Pomenute mere su praćene po uputstvu i na način kako to preporučuje Internacionalni biološki program(IBP), a obavljeno je inicijalno i finalno merenje u cilju utvrđivanja efekata eksperimentalnog programa. Za utvrđivanje globalnih kvantitativnih razlika između inicijalnog i finalnog merenja u prostoru morfoloških karakteristika pod dejstvom eksperimentalnog programa primenjena je kanonički diskriminativna analiza. Analiza rezultata je pokazala da je došlo do statistički značajnih rezultata u transformaciji nekih ispitivanih antropometrijskih mera, kao posledica različitih tretmana i ostalih unutrašnjih i spoljašnjih faktora.
    Rezultati primene dva modela izborno-rekreativnog programa su pokazali da su postignuti efekti uticali na značajne promene kod eksperimentalnih grupa u odnosu na kontrolnu, ispitivanih antropometrijskih mera, koje su inače pod uticajem spoljašnjih faktora. Dobijeni rezultati pokazuju da je došlo do delimične promene u vrednostima antropometrijskih mera i to u prostoru cirkularne dimenzionalnosti i potkožnog masnog tkiva. Acta Medica Medianae 2005;44(2): 51-56.

    Ključne reči: studenti, antropometrija, diskriminativna analiza