|Uredništvo | Časopis   | Uputstvo autorima     | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu |   Kontakt  |  
 

Acta Medica Medianae
Vol. 46, No 4, Decembar, 2005
UDK 61
YU ISSN 0365-4478
 

Kontakt:

Biljana Jovović .
Kliničko-biohemijska laboratorija Vojne bolnice .
Bulevar Dr Zorana Đinđića bb .
18000 Niš, Srbija i Crna Gora

 

 

 

KLINIČKE I PATOHISTOLOŠKE KARAKTERISTIKE KARcINOMA DOJKE
KOD BOLESNIcA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

 

Biljana Jovović*, Nevena Lečić*, Goran Ilić**, Marija Jelić*, Goran Damnjanović*, Ružica Janković***,Siniša Milenković#, Dragan Zdravković## i Boris Đinđić###

 

Kliničko-biohemijska laboratorija Vojne bolnice u Nišu*
Institut za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Nišu**
Klinika za kardiologiju Kliničkog centra u Nišu***
Hemofarm, Poslovnica u Nišu#
Novo-Nordisk, Poslovnica u Beogradu##
Institut za patološku fiziologiju Medicinskog fakulteta u Nišu###

 

Lipidni poremećaji su redovan nalaz u dijabetes melitusu (DM) tip 2 i imaju značajnu ulogu u etiopatogenezi ateroskleroze i nastanku koronarne bolesti (KBS). Centralno mesto u nastanku ateromatozne promene zida krvnog suda pripada oksidativno-modifikovanoj LDL čestici. Cilj rada bio je određivanje karakteristika lipidnih poremećaja u dijabetesu tip 2 i stepena oksidativnog stresa, ispitivanje njihove povezanosti i kumulativnog značaja u patogenezi KBS. Ispitivanjem je obuhvaćeno 60 bolesnika obolelih od DM tip 2, podeljenih prema prisustvu ili odsustvu KBS, u dve grupe. Pored uzimanja anamnestičkih podataka i kliničkog pregleda, određivani su lipidi u krvi i biohemijski pokazatelji oksidativnog stresa. Nađena je značajno veća gojaznost kod bolesnika sa KBS u odnosu na dijabetičare bez 29.67±3.31 vs. 27.87±3.17 kg/m2 (p < 0.05). Vrednosti lipidnih parametara i lipidnih nivoa rizika nisu pokazali razliku u distribuciji između grupa dijabetičara sa KBS i bez KBS, dok je od aterogenih indeksa jedino odnos LDL-C/HDL-C bio značajno veći kod bolesnika sa KBS 4.47±1.62 vs. 3.85±1.39. Uočljiva je prevalenca terapijski hiperholesterolemičnih bolesnika 58% a nešto manje mešovite dislipidemije 34% i hipertrigliceridemije 8% dijabetičara. U serumu dijabetičara bez KBS protektivna aktivnost katalaze je značajno veća 11.07±2.11 vs. 9 .563±2.291 a stepen lipidne peroksidacije značajno manji 3.41±2.16 vs. 5.19±3.44 u odnosu na bolesnika sa KBS (p < 0.05). Štaviše, u grupi bolesnika sa KBS postoji značajna negativna povezanost aktivnosti katalaze sa vrednostima LDL-holesterola (-0.86, p < 0.05). Dobijeni rezultati potvrđuju kumulativni značaj udružene pojave lipidnih poremećaja i hiperoksidativnog stresa u nastanku KBS, kao i važnost terapije lipidnih poremećaja. Acta Medica Medianae 2005;44(4): 35 – 42.


Ključne reči: dijabetes, oksidativni stres, dislipidemija, koronarna bolest srca