Početna strana |Uredništvo | Časopis  | Uputstvo autorima  | Kontakt  |  
 

Acta Medica Medianae
Vol. 45, No 4, October, 2006
UDK 61
YU ISSN 0365-4478
 

Kontakt:
Zorana Deljanin
Institut za zaštitu zdravlja
Bulevar dr Zorana Đinđića 50
18000 Niš, Srbija
Tel.: 018/ 226 448, lokal 152
E-mail:
zoranam@bankerinter.net

 

 

Copyright 2006 by Faculty  of Medicine, University of Nis

PORODIČNA ISTORIJA BOLESTI KAO FAKTOR RIZIKA ZA NASTANAK AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA

 Zorana Deljanin, Nataša Rančić, Branislav Tiodorović, Branislav Petrović, Mirko Ilić, Zoran Veličković i Roberta Marković

Institut za zaštitu zdravlja u Nišu

 Infarkt miokarda (IM) je kompleksna bolest koja nastaje doživotnom interakcijom genetskih i faktora iz okruženja. Cilj ove studije bio je da se dokaže porodična istorija bolesti kao faktor rizika za nastanak akutnog IM u ispitivanoj populaciji grada Niša.
Korišćen je analitički epidemiološki metod rada – anamnestička (case-control) studija koju je činilo 100 obolelih (u periodu 1998-2000. godine) i 100 po polu i godinama (± 2 godine) mečovanih kontrola iz grada Niša. Podaci su dobijeni popunjavanjem epidemiološkog upitnika. Od statističkih metoda korišćen je Yates
c2 test, količnik šansi (”odds ratio“-OR) i njihov 95% interval poverenja-Ci.
Rezultati su pokazali da se za IM u sva tri stepena krvnog srodstva beleži statistička značajnost, a za hipertenziju (HTA), hiperholesterolemiju i cerebralni inzult u prva dva stepena krvnog srodstva. Osobe sa porodičnim opterećenjem hiperholeste-rolemije imale su 12,43 puta veći rizik da obole (p = 0,000) a sa dijagnozom IM u porodici pre 55. godine života rizik je bio veći skoro 10 puta (p = 0,000). Skoro četiri puta veći rizik da obole imale su osobe sa porodičnom istorijom HTA (p < 0,00001) i moždanog inzulta pre 65. godine života (p < 00005) a dvostruko veći rizik, osobe sa dijagnozama dijabetesa (p < 0,05) i drugih KVB (izuzev hipertenzije) pre 55. godine života (p < 0,01) kod najbližih srodnika.
Zaključuje se da je porodična istorija bolesti u ispitivanoj populaciji grada Niša predstavljala značajan faktor rizika i to najčešće u I stepenu krvnog srodstva. Genetska epidemiologija je budućnost za sva istraživanja, a naročitu pažnju treba usmeriti na ispitivanje i otkrivanje različitih gena i lokusa koji su bitni za nastanak IM i to među različitom populacijom, što bi omogućilo novi pristup preventivnoj medicini. Acta Medica Medianae 2006;45(4):5-14. 

Ključne reči: porodična istorija, faktor rizika, akutni infarkt miokarda

Rad u celosti