Acta Medica Medianae
Vol. 45, No 4, October, 2006
UDK 61
YU ISSN 0365-4478
Kontakt:
Zorana Deljanin
Institut za zaštitu zdravlja
Bulevar dr Zorana Đinđića 50
18000 Niš, Srbija
Tel.: 018/ 226 448, lokal 152
E-mail:
zoranam@bankerinter.net
Copyright 2006 by Faculty
of Medicine, University of Nis
|
PORODIČNA ISTORIJA BOLESTI KAO FAKTOR RIZIKA ZA
NASTANAK AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA
Zorana
Deljanin, Nataša Rančić, Branislav Tiodorović, Branislav Petrović, Mirko
Ilić, Zoran Veličković i Roberta Marković
Institut za zaštitu zdravlja u Nišu
Infarkt
miokarda (IM) je kompleksna bolest koja nastaje doživotnom interakcijom
genetskih i faktora iz okruženja. Cilj ove studije bio je da se dokaže
porodična istorija bolesti kao faktor rizika za nastanak akutnog IM u
ispitivanoj populaciji grada Niša.
Korišćen je analitički epidemiološki metod rada – anamnestička
(case-control) studija koju je činilo 100 obolelih (u periodu 1998-2000.
godine) i 100 po polu i godinama (± 2 godine) mečovanih kontrola iz grada
Niša. Podaci su dobijeni popunjavanjem epidemiološkog upitnika. Od
statističkih metoda korišćen je Yates
c2
test, količnik šansi (”odds ratio“-OR) i njihov 95% interval poverenja-Ci.
Rezultati su pokazali da se za IM u sva tri stepena krvnog srodstva beleži
statistička značajnost, a za hipertenziju (HTA), hiperholesterolemiju i
cerebralni inzult u prva dva stepena krvnog srodstva. Osobe sa porodičnim
opterećenjem hiperholeste-rolemije imale su 12,43 puta veći rizik da obole
(p = 0,000) a sa dijagnozom IM u porodici pre 55. godine života rizik je
bio veći skoro 10 puta (p = 0,000). Skoro četiri puta veći rizik da obole
imale su osobe sa porodičnom istorijom HTA (p < 0,00001) i moždanog
inzulta pre 65. godine života (p < 00005) a dvostruko veći rizik, osobe sa
dijagnozama dijabetesa (p < 0,05) i drugih KVB (izuzev hipertenzije) pre
55. godine života (p < 0,01) kod najbližih srodnika.
Zaključuje se da je porodična istorija bolesti u ispitivanoj populaciji
grada Niša predstavljala značajan faktor rizika i to najčešće u I stepenu
krvnog srodstva. Genetska epidemiologija je budućnost za sva istraživanja,
a naročitu pažnju treba usmeriti na ispitivanje i otkrivanje različitih
gena i lokusa koji su bitni za nastanak IM i to među različitom
populacijom, što bi omogućilo novi pristup preventivnoj medicini. Acta
Medica Medianae 2006;45(4):5-14.
Ključne
reči:
porodična istorija, faktor rizika, akutni infarkt miokarda
Rad u celosti

|