|Uredništvo | Časopis   | Uputstvo autorima     | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu |   Kontakt  |  
 

Acta Medica Medianae
Vol. 48, No 1, Januar, 2009
UDK 61
YU ISSN 0365-4478
 

Kontakt:

Dragan Lončar

Vojislava Kalanovića IA/3

34000 Kragujevac

Email drloncar@sezampro.yu

Tel.:+38134365424

 

 

 

 

 

Prikaz bolesnika

 

NEPREPOZNATA TRUDNOĆA I HEMIOTERAPIJA

 

Dragan Lončar

  

Ginekološko akušerska klinika KC Kragujevac

 

Teratogenost citostatika direktno je zavisna od stadijuma trudnoće u kojem se koriste. Bez ikakve nedoumice, najveća teratogenost dokazana je u I tromesečju trudnoće, posebno pri primeni polihemioterapije i to u rasponu od 10% do 16%, od čega oko 3% otpada na velike anomalije koje zahvate fetus. U II i III tromesečju primena ovih lekova može biti razlog zastoja u razvoju in utero, zatim nedonešenosti i neurotoksičnosti. Svakako je najkontroverznije područje primene hemioterapije u II trimestru trudnoće, jer tada prekid trudnoće predstavlja izuzetno psihološko i etičko opterećenje za roditelje i lekara. Ukoliko se donese odluka za nastavak terapije citostaticima, ona se može primeniti uz obavezno informisanje roditelja o potencijalnim rizicima za fetus. U III trimestru, čini se, ipak, da je prihvatljivo odložiti aplikaciju citostatika do posle porođaja. Cilj rada bio je prikazati slučaj neprepoznate trudnoće u 24. gestacijskoj nedelji kod žene nakon operacije zbog karcinoma kolona, sa verifikovanim metastazama u jetri, hemioterapijom u toku, kod koje je trudnoća slučajno otkrivena nakon prikaza skeleta pri kontrolnom nativnom Rentgen snimanju abdomena u KC Kragujevac. Trudnoća se za vreme hemioterapije nikako ne preporučuje. Srećom, rak se znatno ređe javlja kod mladih žena sposobnih za rađanje. Kod primene hemioterapije mora se voditi računa ne samo o budućoj majci nego i o plodu koji treba da se razvije pod takvim okolnostima. Citostatici deluju dvostruko. Prvo, direktno oštećuju plod, a zatim, oštećujući jajne ćelije, kod neke kasnije trudnoće mogu dovesti do rađanja dece sa genetskim anomalijama. Zato, kod otpočinjanja hemioterapije, već prisutnu trudnoću u prvom trimestru treba okončati, ako je hemioterapija neophodna za preživljavanje majke. Prema tome, trebalo bi strogo voditi računa da žena ne zatrudni u toku hemioterapije i bar još šest meseci nakon njenog sprovođenja. I kasnije, u slučaju trudnoće, trebalo bi sprovesti genetsko ispitivanje plodove vode kao i druge metode. Acta Medica Medianae 2009;48(1):63-65.

 

Ključne reči: karcinom kolona, hemioterapija, trudnoća