|Početna strana |Uredništvo | Časopis   | Uputstvo autorima     | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu |   Kontakt  |  
 

Acta Medica Medianae
Vol. 48, No 3, Oktobar, 2009
UDK 61
YU ISSN 0365-4478
 

Kontakt: Bojana Petrović 
Kestenova 1/8,
11000 Beograd
Tel.: 011/239-5922
E-mail:bojanapetrovich@yahoo.com

 

 

 

 

 

 

Originalan rad
UDK: 616.61-006.6:616.59:577.15

 

 

NEŽELJENA DEJSTVA SUNITINIBA MANIFESTOVANA NA KOŽI KOD bolesnika SA KARCINOMOM BUBREGA: STUDIJA SLUČAJ-KONTROLA

 

Bojana Petrović1, Siniša Radulović2 i Slobodan Janković1

 

Medicinski fakultet, Univerzitet u Kragujevcu, Srbija1

Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, Beograd, Srbija2

 

Sunitinib je mali, lipofilni, sintetički molekul, inhibitor tirozin-kinaze, receptora za vaskularni faktor rasta. Sunitinib sprečava aktivaciju tirozin-kinaze nakon njenog vezivanja za vaskularni faktor rasta. U „in vitro“ i „in vivo“ uslovima, sunitinib inhibiše angiogenezu i sprečava širenje metastaze, koja zavisi od novoformiranih krvnih sudova. Odobren je od strane FDA (Američka agencija za hranu i lekove) u januaru 2006. godine, za lečenje bolesnika sa uznapredovalim karcinomom bubrežnih ćelija (RCC) ili bolesnika sa gastrointestinalnim stromalnim tumorima (GIST) otpornim na imatinib. Pored ostalih neželjenih dejstava, manifestovale su se promene na koži u vidu deskvamacije kože na prstima šaka i stopala, kao i depigmentacija kose, obrva, brade i brkova. Naša studija je dizajnirana sa ciljem da dokaže povezanost između primene sunitiniba i neželjenih dejstava manifestovanih na koži. Studija je sprovedena kod bolesnika sa metastatskim karcinomom bubrega lečenih na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu. Prvu grupu čini 12 bolesnika (prosečne starosti 53.3 ± 11.1 godina ) koji su uzimali sunitinib 50 mg dnevno, 4 nedelje (“slučajevi”). Kontrolna grupa je sačinjena od 14 bolesnika (prosečne starosti 54.6 ± 9.8 godina) na standardnoj terapiji (interferon alfa (6 I.J. tri puta nedeljno) i vinblastin (10 mg dva dana u ciklusu)). Kontrolna grupa i grupa “slučajeva” bolesnika poređene su po starosti, polu, stadijumu karcinoma i nefrektomiji. Kod bolesnika koji su uzimali sunitinib, kod njih 11 (92%) razvile su se deskvamacije kože na prstima šaka i stopala i depigmentacija kose, obrva, brade i brkova. Dok se kod bolesnika u kontrolnoj grupi nisu javila dermatološka neželjena dejstva (OR = 143). Prisutnost hipertenzije, srčanih oboljenja i dijabetes melitusa u grupama nisu pokazale statistički značajne razlike (p>0.05). Postoji veoma značajna povezanost između primene sunitiniba kod bolesnika sa metastatskim karcinomom bubrega i zapaženih neželjenih promena na koži. Acta Medica Medianae 2009;48(3):5-8.

 

Ključne reči: sunitinib, deskvamacije kože, prsti, šaka, stopala, angiogeneza