|Početna strana |Uredništvo | Časopis   | Uputstvo autorima     | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu |   Kontakt  |  
 

Acta Medica Medianae
Vol. 48, No 4, December, 2009
UDK 61
YU ISSN 0365-4478
 

Kontakt:

Ljubiša Lilić Fakultet sporta i fizičke kulture, Univerzitet u Prištini-Leposavić E-mail: ljubolilic@sbb.co.rs

 

 

 

 

Originalni rad
UDK: 612.397:796.071.2.015.1

 

 

PROMENE LIPIDNIH PARAMETARA I ANTROPOMETRIJSKIH POKAZATELJA UHRANJENOSTI U PERIODU INTENZIVNIH PRIPREMA VRHUNSKIH SPORTISTA

 

 

Ljubiša Lilić1, Rade Stefanović1, Kocić Miodrag2, Hadži Saša Ilić1, Gorana Nedin-Ranković3, Dejan Trajković3 i Dragana Mitić1

 

Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, Univerzitet u Prištini-Leposavić1

Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Univerzitet u Nišu2

Medicinski fakultet, Univerzitet u Nišu3

 

Fizička aktivnost je planirano i ponavljano vežbanje sa ciljem da se održi ili popravi jedna ili više komponenti fizičke kondicije (fitnesa). Porast simpatičke aktivnosti i redukcija insulinske sekrecije su glavni stimulusi za lipolizu tokom fizičke aktivnosti. Cilj ove studije bio je da ispita akutne i hronične efekte intenzivnog aerobnog treninga u toku perioda intenzivnih priprema na lipide i antropometrijske pokazatelje kod mladih fudbalera. Petnaest muškaraca (fudbalera) prosečne starosti 21.43.6 godina je uključeno u ovu studiju. Svi sportisti su minimalno 6 meseci bili na programu intenzivnog fizičkog treninga. Program fizičkih priprema je obuhvatao najmanje 3 treninga nedeljno. Ispitanici nisu konzumirali alkohol, cigarete, niti uzimali lekove tokom perioda priprema. Dijetalni režim je obuhvatao balansiranu dijetu (60% ugljenih hidrata, 25% masti i 15% proteina) koja je preporučena od strane nutricioniste kao standardna dijeta tokom perioda priprema. Trening je obuhvatao tri ponavljanja brzog trčanja od po 20 minuta sa pauzama od po 3 minuta između njih. Ciljno opterećenje je dostizano pri srčanoj frekvenciji od oko 120–140/min. Antropometrijska merenja su obuhvatila određivanje procenta telesne masti impendanso-metrom Omron BF306, merenje telesne visine (BH) i težine (BW), obima struka (WC), odnosa struk/kuk (WHR) i određivanjem indeksa mase tela (BMI=BW/BH2). Uzorci krvi pre treninga su uzimani našte i najviše 5-10 minuta nakon završetka treninga. Biohemijska ispitivanja krvi su obuhvatila spektrofotometrijsko određivanje ukupnog holesterola (TC), triglicerida (TG), HDL-C i LDL-C. Značajna redukcija procenta telesne masti je registrovana nakon 6 meseci programa intenzivnih fizičkih priprema (p<0.05), pri čemu nije registrovana značajnija promena u BMI i BW. Nisu registrovane značajnije promene u WC i WHR na završetku programa fizičkih priprema u odnosu na početne vrednosti. Nisu registrovane značajnije promene koncentracije ukupnog holesterola i triglicerida nakon 6 meseci programa fizičkih priprema, ali je prisutna značajna prekompozicija lipidnih frakcija. Nakon 6 meseci priprema registrovano je značajno sniženje LDL-C i porast HDL-C (p<0.05). Akutne promene u lipidnom statusu nakon sprovedenog treninga ogledaju se u značajnom porastu koncentracije ukupnog holesterola i HDL-C, pri čemu nisu registrovane značajnije promene nivoa LDL-C i triglicerida. Rezultati ove studije pokazuju da dobro balansiran fizički trening fudbalera dovodi do poželjnih promena u lipidnom statusu bez značajnijih promena u telesnoj masi. Ovakav tip treninga takođe dovodi i do poželjne redukcije ukupnog telesnog procenta masti. Acta Medica Medianae 2009;48(4):5-9.

Ključne reči: lipidi, antropometrijski pokazatelji, indeks mase tela, priprema, trening, sportisti