|Početna strana |Uredništvo | Časopis   | Uputstvo autorima     | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu |   Kontakt  |  
 

Acta Medica Medianae
Vol. 49, No 2, June, 2010

UDK 61
ISSN 0365-4478(Printed version)
ISSN 1821-2794(Online)


 

Kontakt: Desimir Mladenović
Ortopedsko traumatološka klinika Kliničkog centra
18000 Niš, Srbija

 

 

 

 

Originalan rad
UDK:  616.718.5:612.753

 

 

ANATOMSKE I FIZIOLOŠKE ODLIKE DISTALNOG DELA POTKOLENICE I NJIHOV UTICAJ NA PROCES OSTEOGENEZE

 

Desimir Mladenović, Milorad Mitković, Saša Karalaić, Predrag Stojiljković, Saša Milenković i Marko Mladenović

 
Klinika za kardiologiju, Klinički centar Niš1
Klinika za vaskularnu hirurgiju, Klinički centar Niš2
Klinika za kardiologiju, Klinički centar Srbije3

 

Proces osteogeneze je proces formiranja koštanog tkiva, tj. regenerata kosti ili kalusa. Na proces osteogeneze utiču mnogi faktori, a stepen stabilnosti koštanih fragmenata i vaskularizacija u zoni preloma su osnovni mesni faktori koji opredeljuju karakter reparativnog procesa. Regenerativni proces svih koštanih struktura povećava se sa povećanjem protoka krvi. Distalna potkolenica ima specifične biomehaničke karakteristike zato što ima važnu ulogu u prenosu težine tela na stopalo. Distalni deo tibije ima mali prečnik, i to na račun smanjenja dijametra medularne šupljine. Ovim anatomskim obeležjem redukovana je medularna mreža donjeg dela tibije. Sa anatomskog aspekta, vaskularizacija donjeg okrajka tibije je siromašna. Ona zavisi pre svega od periostalne vaskularizacije jer je medularna redukovana. Fascije, tetive i koža pokrivaju donji deo potkolenice, a nema mišićne mase. Ova tkiva su siromašna vaskularnom mrežom, pa je zbog toga i ekstraosalni krvotok tibije slab i ne učestvuje u procesu osteogeneze. Iz ovih razloga, distalna potkolenica predstavlja predilekciono mesto usporene osteogeneze i stvaranja pseudoartroza. Osteosinteza izaziva sekundarno oštećenje cirkulacije kosti i mekih tkiva. Ploča sa šrafovima oštećuje periostalnu cirkulaciju. U donjem delu tibije glavni je izvor vaskularizacije i zbog toga ovu metodu osteosinteze ne treba primenjivati. Poštedna je uloga spoljnog fiksatora u odnosu na vaskularizaciju, pa se zbog toga ova metoda i preporučuje za stabilizaciju preloma u nivou distalne potkolenice. Acta Medica Medianae 2010;49(2):51-55.

 

Ključne reči: distalna potkolenica, vaskularizacija kostiju, osteogeneza