| Početna strana | Uredništvo | Časopis  | Uputstvo autorima  | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu | Kontakt  |  
| Home page | Editorial  board | About the Journal | Instructions for Authors | Peer Review Policy | Clinical and Experimental Work Code | Contact  |
 

 

Acta Medica Medianae
Vol. 50, No 1, March, 2011

UDK 61
ISSN 0365-4478(Printed version)
ISSN 1821-2794(Online)


 

Kontakt:

Goran Čukić

Dom zdravlja "dr Nika Labović" Berane

Crna Gora

E-mail: epid.dz.berane@t-com.me

Iz istorije medicine

UDK:616.917-036.22

DOI: 10.5633/amm.2011.0113s 

 

 

 

TYPHUS EXANTHEMATICUS 1836. GODINE: U KRAGUJEVCU (SRBIJA) I FILADELFIJI (SAD)*

 

 

 Goran Čukić

 

 

             Dom zdravlja "dr Nika Labović" Berane, Crna Gora

 

 

U "prebakteriološkom periodu“ razvoja svetske medicine izdvojen je pegavi tifus kao entitet. Otuda je stepen razvoja medicinske nauke uslovio konkretni način dijagnostikovanja; svakako, drukčiji od savremenog. Ovo dijagnostifikovanje je bilo na osnovu kliničkog iskustva lekara i predloženog dijagnostičkog sredstva. Godina ustanovljavanja entiteta pegavog tifusa bila je 1836., kada ga je W. Gerhard ustanovio putem obdukcione dijagnostičke procedure, o čemu je izvestio medicinsku javnost 1837. godine. Od tada, drugi lekari imaju obavezu da proceduru sprovedu i provere. Epidemijski pegavi tifus ustanovljen u Filadelfiji bio je "laboratorijski potvrđen i epidemiološki povezan". Razvojem medicine usledila je kasnija potvrda entiteta etiopatogenezom ili drugim savršenijim metodama. Nasuprot ovom pristupu, stoji obično, “rutinersko dijagnostikovanje” koje je mnogo manje pouzdano. U Kragujevcu je 1836. godine bio prisutan 'tifus'. Pegavičar je bio povod tog ustanovljavanja, sudi se analizom dostupnih argumenata od 1879. do danas. Otuda je dijagnostikovanje u Miloševoj prestonici moglo da bude jedino nivoa ne-entiteta. Lekar u Srbiji, koji je pre prihvatio iscrpno, pa ipak, osporavano razmatranje Gerharda, bio je u prednosti da otkrije prvi entitet pegavog tifusa na njenom tlu. U Srbiji podvajanje vrsta tifusa i pri tome prepoznavanje pegavca višeg nivoa od “klinički potvrđenog slučaja” otuda je usledilo posle Gerhard-ovog saopštenja 1837. godine. Tada, prilikom opisa neke naredne epidemijske pojave pegavog tifusa, trebalo je da bude ukazano da je primenjen isti kao Gerhard-ov način ustanovljavanja entiteta ili pouzdaniji od njega. Acta Medica Medianae 2011;50(1):67-72.

 

Ključne reči: epidemijski pegavi tifus, W. Gerhard, P. Louis, V. Đorđević, K. Pacek, nosologija, entitet bolesti, tifoidna groznica, tifusna groznica, Kragujevac, Filadelfija