![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|
Početna strana
|
Uredništvo
|
Časopis
|
Uputstvo autorima
|
Kodeks u kliničkom i
eksperimentalnom radu |
Kontakt |
|
Home page
|
Editorial board |
About the Journal |
Instructions for
Authors
|
Peer Review Policy
|
Clinical and
Experimental Work Code |
Contact
|
Acta Medica
Medianae
Kontakt: Predrag Grubor Ul. Aleja Svetog Save 20/24 Banja Luka, Republika Srpska Bosna i Hercegovina E-mail: predraggrubor@gmail.com |
Originalan rad DOI: 10.5633/amm.2011.0105s
POUZDANOST I VALIDNOST KLINIČKOG I ULTRAZVUČNOG PREGLEDA RAZVOJNOG POREMEĆAJA KUKA
Predrag Grubor1, Rade Tanjga2 i Milan Grubor2
Traumatološka klinika Banja Luka, Republika Srpska1 Medicinski fakultet Banja Luka, Republika Srpska2
Razvojni poremećaj kuka (RPK) najčešća je urođena deformacija lokomotornog sistema, čiji je uspijeh liječenja usko povezan s ranom dijagnozom. Cilj rada bio je da se ispita incidencija razvojnog poremećaja kuka (RPK) i analizira validnost kliničkog pregleda koji se koristi za rano otkrivanje RPK u neonatalnom periodu u odnosu na ultravučni pregled. Ispitanike čine 400 novorođene djece rođene u banjalučkom regionu. Prilikom redovnog prvog ultrazvučnog i kliničkog pregleda kukova novorođenčadi otvarao se anketni listić u koji su unošeni anamnestički i klinički podaci: asimetrija glutealnih, ingvinalnih i femoralnih brazda (Badeov znak), rezultat abdukcionog testa posebno za svaki kuk, Ortolanijev luksacioni i Palmenov repozicioni znak, potom sonografija kukova. Korišćen je ultrazučni aparat marke “Toshiba” sa linearnom sondom od 7,5 MHz. Primjenjivana je metoda po prof. Reinhard-u Graf-u. Od ukupnog broja djece koja imaju pozitivan sonografski nalaz RPK, njih 63,16% ima jedan od kliničkih znakova RPK. Sposobnost kliničkog nalaza da identifikuje one bolesnike koji nemaju RPK i imaju negativan sonografski nalaz, iznosi 79,8%. Od ukupnog broja ispitane djece koja imaju pozitivan klinički nalaz, samo 15,58% ima i sonografski pozitivan nalaz RPK. Ovo istraživanje pokazalo je da je klinički pregled kukova niske senzitivnosti, specifičnosti i pouzdanosti i da se ne mogu otkriti svi oblici RPK. Klinički pregled mora i dalje ostati sastavni dio pregleda svakog dojenčeta, ali komplementarni dijagnostički postupak obavlja se ultrazvučnim pregledom. Ultrazvučni pregled RPK otvorio je nove mogućnosti i popunio prazninu koja je bila prisutna u nedostacima kliničkih testova, a ujedno smanjio broj rendgenskih pregleda kukova. Ovo istraživanje je potvrdilo da klinički pregled kukova ne zadovoljava kriterijume za skrining. On i dalje mora ostati sastavni dio pregleda dojenčeta, jer između ostalog, pruža informaciju koja ortopedu omogućava najpovoljniji izbor terapeutskih postupaka u liječenju RPK. Acta Medica Medianae 2011;50(1):26-31.
Ključne reči: razvojni poremećaj kuka, klinički pregled, ultrazvučni pregled
|