| Početna strana | Uredništvo | Časopis  | Uputstvo autorima  | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu | Kontakt  |  
| Home page | Editorial  board | About the Journal | Instructions for Authors | Peer Review Policy | Clinical and Experimental Work Code | Contact  |
 

 

Acta Medica Medianae
Vol. 50, No 4, Decembar 2011

UDK 61
ISSN 0365-4478(Printed version)
ISSN 1821-2794(Online)

 

Correspondence to:

Anida Fazlagić

Pešterska 14, 36310 Sjenica

E-mail: vrcic.anida@yahoo.com

Pregledni rad                                                                 

UDK: 618.7:616.895

doi:10.5633/amm.2011.0411s

   

PSIHOLOŠKI KORELATI POSTPARTALNE DEPRESIJE

 

Anida Fazlagić

 

 

Državni univerzitet u Novom Pazaru , Departman Psihologija, Novi Pazar

 

 

Prema definiciji četvrte verzije dijagnostičkog i statističkog priručnika mentalnih poremećaja (DSM- IV), postpartalna depresija obuhvata svaki nepsihotični depresivni poremećaj tokom prve četiri nedelje postpartuma, a prema istraživačkim kriterijumima, tokom prvih godinu dana nakon porođaja. Tačan uzrok postpartalne depresije još uvek nije poznat i većina istraživača  smatra da je postpartalna depresija bio-psiho-socijalni problem. Biološki aspekt bolesti do sada je objašnjen promenom nivoa hormona estrogena i progesterona tokom trudnoće i opadanjem nivoa hormona nakon porođaja. Psihološki korelati se često vezuju za nizak nivo samopoštovanja, pesimizam kao crtu ličnosti, loše strategije suočavanja sa stresom, promene raspoloženja i emotivnih reakcija. Socijalni aspekt bolesti vezan je za egzistencijalne uslove života trudnice, podršku  partnera i nivo obrazovanja. U ovom radu bavićemo se pitanjem heriditetnih uzroka i mogućih psiholoških faktora prevencije postpartum depresije.

Danas se smatra da u proseku 15% žena, bez obzira na ishod trudnoće, pati od postpartalne depresije. Međutim, ovaj podatak obuhvata samo one žene kod kojih je dijagnostikovana postpartum depresija i koje su same izvestile o tome. Gotovo sve žene tokom trudnoće dobiju osnovnu negu koja sprečava komplikacije na fiziološkom planu. U radu smo prikazali moguće psihološke faktore prevencije postpartalne depresije, uticaj optimizma, samopoštovanja i strategije suočavanja sa stresom. Acta Medica Medianae 2011;50(4):62-68.

 

Ključne reči: postpartalna depresija, optimizam, samopoštovanje, stres, majka