![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|
Početna strana
|
Uredništvo
|
Časopis
|
Uputstvo autorima
|
Kodeks u kliničkom i
eksperimentalnom radu |
Kontakt |
|
Home page
|
Editorial board |
About the Journal |
Instructions for
Authors
|
Peer Review Policy
|
Clinical and
Experimental Work Code |
Contact
|
Acta Medica
Medianae Correspondence to: Miroljub Đorđević Specijalna bolnica za prevenciju, rehabilitaciju i lečenje nespecifičnih plućnih bolesti „Sokobanja” u Sokobanji, Sokobanja, Srbija E-mail: miroljub_dj@yahoo.com
|
Originalni rad UDK: 616.2-036.1-072.7:613.25 doi:10.5633/amm.2011.0402s
UTICAJ GOJAZNOSTI NA SPIROMETRIJSKE PARAMETRE KOD BOLESNIKA SA HRONIČNOM OPSTRUKTIVNOM BOLEŠĆU PLUĆA Miroljub Đorđević Specijalna bolnica za prevenciju, rehabilitaciju i lečenje nespecifičnih plućnih bolesti „Sokobanja” u Sokobanji, Sokobanja, Srbija
Еmisija štetnih aero čestica (teška industrija, termo i nuklearne elektrane, prevozna sredstva koja sagorevaju fosilna goriva, profesionalno eksponiranje u fabrikama i rudnicima, konzumacija cigareta…), u mnogome remeti funkciju respiratornog sistema. Gojaznost je udružena sa hroničnom inflamacijom niskog stepena i povećanim brojem aktiviranih makrofaga u masnom tkivu. Masno tkivo daje obilje inflamatornih medijatora, što sugeriše moguću povezanost gojaznosti sa imunološkim desavanjima u HOBP-u. Cilj rada bio je utvrditi da li gojaznost ima značajan uticaj na spirometrijske parametere kod bolesnika sa HOBP-om i da li smanjenje telesne težine na račun smanjenja adipoznog tkiva ima pozitivan efekat na poboljšanje spirometrijskih parametara kod bolesnika sa HOBP-om. Ispitivanjem je obuhvaćeno 190 ispitanika starosti od 35 do 65 godina oba pola, podeljenih u četri grupe. Prvu grupu činilo je 40 ispitanika različitog stepena gojaznosti bez verifikovane HOBP i to (1a) sa prisutnom gojaznošću od I (ITM 30-35) do III (ITM >40) i (1b) sa prisutnom pred-gojaznošću (ITM 25-30). Drugu grupu (2) činilo je 50 ispitanika, koji imaju normalnu uhranjenost i verifikovanu HOBP različite dužine trajanja. Treća grupa (3) od 50 ispitanika imala je gojaznost I stepena (ITM od 30-35) i verifikovanu HOBP i četvrta grupa (4) od 50 ispitanika oba pola imala je gojaznost II stepena (ITM od 35-40) i verifikovanu HOBP. Vremanski interval u kome su trijažirani bolesnici za dato istraživanje iznosio je tri godine i odnosi se na period od 2007. do 2010. godine. Ispitanici su praćeni 180 dana, zajedno sa svim promenama vezanim za spirometrijske parametre i indeks telesne mase (ITM). Poređenjem srednjih vrednosti i standardnih devijacija za FEV1/FVC odnos između: grupa 4 (66,71 ± 4,53), 2 (69,1 ± 5,98) i 3 (70,69 ± 5,81), nije uočena značajna statistička razlika. Upoređujući vrednosti spirometrijskih parametara između dve grupe bolesnika sa HOBP-om. Prve (1) u kojoj su bili ispitanici koji su uperiodu od 180 dana imali gubitak telesne mase veći od 10% i druge (2) u kojoj su bili ispitanici bez značajnog gubitka u telesnoj masi. Ustanovljeno je da su ispitanici iz prve grupe imali statistički značajno povećanje vrednosti svih posmatranih spirometrijskih parametara u odnosu na drugu grupu: FVC: 4.33(1) 0.99(2); p<0,01. FEV1: 7.38(1) 2.67(2); p<0.01. FEV1/FVC: 4,27(1) 2,14(2); p<0,05. Gojaznost nema značajan efekat na spirometrijske parametre u bolesnika sa HOBP. Redukcija telesne težine i količine masnog tiva ima značajan efekat na popravljanje spirometrijskih pokazatelja sa HOBP. Acta Medica Medianae 2011;50(4):11-16.
Ključne reči: gojaznost, odnos, hronična respiratorna bolest pluća (HOBP), spirometrijski parametri, indeks telesne mase (ITM)
|