| Početna strana | Uredništvo | Časopis  | Uputstvo autorima  | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu | Kontakt  |  
| Home page | Editorial  board | About the Journal | Instructions for Authors | Peer Review Policy | Clinical and Experimental Work Code | Contact  |
 

 

Acta Medica Medianae
Vol. 51, No 2, Jun, 2012

UDK 61
ISSN 0365-4478(Printed version)
ISSN 1821-2794(Online)

 

Kontakt:

Mihajlo Jakovljevic

Odeljenje za farmakologiju i toksikologiju

Medicinski fakultet,

Univerzitet u Kragujevcu,

E- mail: jakovljevicm@medf.kg.ac.rs

 

Pregledni rad                                                                      

UDK:615:5764

doi:10.5633/amm.2012.0207s

 

 

Farmakološki in vitro modeli za predkliničko ispitivanje lekova - primer  hSERT transficiranih humanih embrionalnih ćelija bubrega

                                                                                                  

 Mihajlo Jakovljević1 i Olivera Milovanović2

Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Odeljenje za farmakologiju i toksikologiju, Kragujevac, Serbia2

Univerzitet u Kragujevcu, Medicinski fakultet, Odeljenje za farmaciju, Kragujevac, Serbia2

 

 

Predkliničko testiranje lekova je važan segment ispitivanja efikasnosti i bezbednosti leka u pretpostavljenoj indikaciji. Njegova svrha je u prikupljanju značajnog kvantuma informacija o leku pre ulaska u kliničku fazu ispitivanja na humanim subjektima. Pored ispitivanja na mikroorganizmima i animalnim modelima poslednjih decenija je usvojena tehnologija rada sa kultivisanim ćelijskim linijama humanog porekla. One pružaju jedinstvenu mogućnost ispitivanja uticaja leka na biohemijske transportne, signalizacione i anaboličke procese u pojednostavljenom okruženju sa drastično umanjenim uticajem homeostatskih mehanizama. Humane embrionalne ćelije bubreg su primer veoma zahvalne za kultivaciju i relativno otporne ćelijske linije. Metodološki rad koji je pred Vama iznosi detalje njihovog uzgajanja i rasejavanja. Kao primer stvaranja in vitro modela za testiranje lekova navodimo postupak transfekcije. On se odnosi na unošenje gena za membransku ekspresiju humanog transportera za serotonin na HEK293 ćelijama. Opisan je standardni metodološki pristup merenja ekspresije pomenutog transportera, učinka transfekcije. Uloga i značaj rada ”serotoninske pumpe” su već dobro opisani u genezi poremećaja raspoloženja.

Cilj članka je da ukaže na izvodljivost i prednosti rada sa humanim ćelijskim linijama umesto alternativnih prokariotskih i animalnih modela. Acta Medica Medianae 2012;51(2):34-38.

 

Ključne reči: humane ćelijske linije, kultivacija, transfekcija, HEK293, hSERT