| Početna strana | Uredništvo | Časopis  | Uputstvo autorima  | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu | Kontakt  |  
| Home page | Editorial  board | About the Journal | Instructions for Authors | Peer Review Policy | Clinical and Experimental Work Code | Contact  |
 

 

Acta Medica Medianae
Vol. 52, No 3, Septembar, 2013

UDK 61
ISSN 0365-4478(Printed version)
ISSN 1821-2794(Online)


 

Kontakt:

Dušica Stojanović

Institut za javno zdravlje,

Bulevar Dr Zorana Djindjica 50

18000 Niš, Serbia

E-mail: dusica.stojanovic@medfak.ni.ac.rs

Pregledni rad                                                                                              

UDC: 504.7

doi:10.5633/amm.2013.0307

  

 

GASOVI STAKLENE BAŠTE I MERE PREVENCIJE

 

Dušica Stojanović1,2, Svetlana Pejović1,2,3, Zoran Milošević1,2

 

 

Univerzitet u Nišu, Medicinski fakultet, Niš, Srbija1

Institut za javno zdravlje, Niš, Srbija2

Državni univerzitet u Novom Pazaru, Novi Pazar, Serbia2

 

 

Efekat staklene bašte se može definisati kao posledica zagrevanja Zemljine površine i niže atmosfere ugljen-dioksidom, vodenom parom i drugim gasovima koji se nalaze u tragovima u atmosferi. Opšte je poznato da je ljudska industrijska aktivnost oslobodila velike količine gasova staklene bašte, oko 900 biliona tona ugljen dioksida, od kojih je oko 450 biliona još uvek u atmosferi. U poređenju sa gasovima staklene bašte, na našoj planeti vodena para pospešuje u većoj meri ovaj efekat. Mnogi projekti, a posebno PURGE projekat, nastaviće istraživanja da bi kvantifikovali integrisane pozitivne i negativne uticaje na zdravlje i dobrobit ljudi, uz strategije redukcije gasova staklene bašte, koje se primenjuju i koje treba intenzivnije primenjivati u različitim sektorima i raznim urbanim sredinama, sa sedištima u Evropi, Kini i Indiji. Acta Medica Medianae 2013;52(3):49-54.

 

Ključne reči: efekat staklene bašte, gasovi staklene bašte, aerozagađenje, globalno zagrevanje, mere prevencije