![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|
Početna strana
|
Uredništvo
|
Časopis
|
Uputstvo autorima
|
Kodeks u kliničkom i
eksperimentalnom radu |
Kontakt |
|
Home page
|
Editorial board |
About the Journal |
Instructions for
Authors
|
Peer Review Policy
|
Clinical and
Experimental Work Code |
Contact
|
Acta Medica
Medianae
Kontakt: Dušica Stojanović Institut za javno zdravlje, Bulevar Dr Zorana Djindjica 50 18000 Niš, Serbia E-mail: dusica.stojanovic@medfak.ni.ac.rs |
Pregledni rad UDC: 504.7 doi:10.5633/amm.2013.0307
GASOVI STAKLENE BAŠTE I MERE PREVENCIJE
Dušica Stojanović1,2, Svetlana Pejović1,2,3, Zoran Milošević1,2
Univerzitet u Nišu, Medicinski fakultet, Niš, Srbija1 Institut za javno zdravlje, Niš, Srbija2 Državni univerzitet u Novom Pazaru, Novi Pazar, Serbia2
Efekat staklene bašte se može definisati kao posledica zagrevanja Zemljine površine i niže atmosfere ugljen-dioksidom, vodenom parom i drugim gasovima koji se nalaze u tragovima u atmosferi. Opšte je poznato da je ljudska industrijska aktivnost oslobodila velike količine gasova staklene bašte, oko 900 biliona tona ugljen dioksida, od kojih je oko 450 biliona još uvek u atmosferi. U poređenju sa gasovima staklene bašte, na našoj planeti vodena para pospešuje u većoj meri ovaj efekat. Mnogi projekti, a posebno PURGE projekat, nastaviće istraživanja da bi kvantifikovali integrisane pozitivne i negativne uticaje na zdravlje i dobrobit ljudi, uz strategije redukcije gasova staklene bašte, koje se primenjuju i koje treba intenzivnije primenjivati u različitim sektorima i raznim urbanim sredinama, sa sedištima u Evropi, Kini i Indiji. Acta Medica Medianae 2013;52(3):49-54.
Ključne reči: efekat staklene bašte, gasovi staklene bašte, aerozagađenje, globalno zagrevanje, mere prevencije
|