Acta Medica Medianae
Vol. 53, No 1, Mart, 2014
UDk 61
ISSN 0365-4478(Printed version)
ISSN 1821-2794(Online)

Kontakt:

Ines Banjari

Zavod za ispitivanje hrane i prehrane, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

Franje Kuhača 18, 31000 Osijek, Croatia

E-mail: ibanjari@ptfos.hr

Pregledni rad                                                              

UDC: 616.1:613.2

doi:10.5633/amm.2014.0112                             

DIJETETIČKI PRISTUPI LIJEČENJU KARDIOVASKULARNIH BOLESTI 

Ines Banjari¹, Snežana Bajraktarović-Labović², Boris Huzjak¹

Zavod za ispitivanje hrane i prehrane, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Hrvatska¹
Dom zdravlja Bar, Crna Gora²

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su odgovorne za 30% svih smrtnih slučajeva u svijetu, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, ovaj će se negativan trend nastaviti. U kardiovaskularne bolesti ubrajaju se stanja koja obuhvataju makro- i/ili mikrovaskularni sustav. U pozadini ovih bolesti krije se veliki broj rizičnih faktora, no najveći naglasak je upravo na onima koji se mogu modificirati i na taj način smanjiti incidenciju KVB, njezine komplikacije, te posljedično mortaliteta i morbiditeta uslijed KVB. Posebno se ističu hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, povećana tjelesna masa, prisutnost dijabetesa tipa 2, te niska razina fizičke aktivnosti i loše prehrambene navike. Upravo su poslednja dva najistaknutija i sve se preventivne mjere usmjeravaju upravo na te aspekte. Gledano s aspekta prehrane, visok unos masnoća, posebice zasićenih masnoća i trans masti, visok unos soli i jednostavnih ugljikohidrata, odnosno rafiniranih ugljikohidrata predstavljaju okosnicu loših prehrambenih navika, odgovornih za sve veći globalni problem KVB. Svjetske, evropske, pa tako i nacionalne smjernice za prevenciju i liječenje KVB u sebi sadrže smjernice usmjerene upravo na ove aspekte. Iz smjernica je proizišlo nekoliko prehrambenih principa, no mediteranska prehrana se pozicionirala kao najoptimalnija zbog stoljećima stare reputacije. Osim toga, mediteranska prehrana u sebi sadrži sve principe postavljene u smjernicama, a u sebi sadrži još jedan važan aspekt, a to je kulturološki, sociološki i aspekt kvaliteta života. Mediteranska prehrana bila je i ostala najintenzivnije proučavan prehrambeni princip, ne samo u zemljama Mediterana, već i u zemljama s nemediteranskom populacijom. Sva su istraživanja dokazala njezin povoljan učinak, koji seže daleko više od utjecaja na KVB. Acta Medica Medianae 2014;53(1):65-72.

Ključne reči: kardiovaskularne bolesti, rizični faktori, prehrambene navike, prehrambene smjernice za kardiovaskularne bolesti, mediteranska prehrana