| Početna strana | Uredništvo | Časopis  | Uputstvo autorima  | Kodeks u  kliničkom i eksperimentalnom radu | Kontakt  |  
| Home page | Editorial  board | About the Journal | Instructions for Authors | Peer Review Policy | Clinical and Experimental Work Code | Contact  |
 

 

Acta Medica Medianae
Vol. 53, No 1, Mart, 2014

UDk 61
ISSN 0365-4478(Printed version)
ISSN 1821-2794(Online)


 

Kontakt:

Marija Trenkić Božinović, MD

Klinika za Oftalmologiju, Klinički Centar Niš

Dr Zorana Djindjića 48, 18000 Niš

E-mail: marija.trenkic@gmail.com

Pregledni rad                                                              

UDC: 616.995.132:617.7

doi:10.5633/amm.2014.0114

                                                     

HUMANA OKULARNA DIROFILARIOZA: KLINIČKE I EPIDEMIOLOŠKE KARAKTERISTIKE

 

Marija Trenkić-Božinović1, Suzana Otašević2,3, Gordana Stanković-Babić1,2, Aleksandar Tasić3, Milan Trenkić4

 

 

 

Klinika za Oftalmologiju, Klinički Centar Niš, Srbija1

Medicinski Fakultet, Univerziteta u Nišu, Srbija 2

Centar za Mikrobiologiju, Institut za Javno Zdravlje, Niš, Srbija3

Klinika za Ginekologiju i Akušerstvo, Klinički Centar Niš, Srbija4

 

Dirofilarioze su zoonoze izazvane filariama roda Dirofilaria. Dirofilarija je parazit domaćih i divljih životinja, ljudi su samo slučajni nosioci ovog parazita. U Evropi humanu dirofilariozu izazivaju dve vrste: Dirofilaria repens (D. repens, poznata kao vrsta starog sveta), najčešće sa superficijalnom lokalizacijom i D. immitis, koja je prisutna u čitavom svetu, izaziva pored superficijalne i visceralnu dirofilariozu. Do danas, na osnovu podataka iz referentne literature, može se istaći da je u Srbiji dijagnostikovano i publikovano oko 34  slučaja humane dirofilarioze. Pretpostavlja se da je prevalencija ove parazitoze značajno viša, jer područje naše zemlje predstavlja endemsku zonu za dirofilarioze pasa i područje sa prisutnim vrstama komaraca koji su prelazni domaćini i vektori dirofilarija.

Klinička slika dirofilarioze zavisi od vrste parazita i lokalizacije u organizmu čoveka. Kod bolesnika iz naše zemlje kod kojih je dijagnostikovana dirofilarioza, lokalizacija infekcije bila je u najvećem broju slučajeva subkutana i subkonjunktivalna. Okularna dirofilarioza zahvata orbitu i periorbitalnu regiju, kožu kapaka, konjunktivu, Tenonovu opnu, retrobulbarni prostor ili ima intrabulbarnu lokalizaciju. Ovi bolesnici mogu imati ozbiljne smetnje, a i sama hirurška intervencija može biti komplikovana zbog lokalizacije. Cilj ovog revijskog rada bio je da ukaže na značaj neočekivano važne zoonoze, sa posebnim osvrtom na značaj u okviru oftalmološke prakse. Acta Medica Medianae 2014;53(1):80-84.

 

      Ključne reči: okularna dirofilarioza, D. repens, D. immitis