![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|
Početna strana
|
Uredništvo
|
Časopis
|
Uputstvo autorima
|
Kodeks u kliničkom i
eksperimentalnom radu |
Kontakt |
|
Home page
|
Editorial board |
About the Journal |
Instructions for
Authors
|
Peer Review Policy
|
Clinical and
Experimental Work Code |
Contact
|
Acta Medica
Medianae
Kontakt: Marija Trenkić Božinović, MD Klinika za Oftalmologiju, Klinički Centar Niš Dr Zorana Djindjića 48, 18000 Niš E-mail: marija.trenkic@gmail.com |
Pregledni rad UDC: 616.995.132:617.7 doi:10.5633/amm.2014.0114
HUMANA OKULARNA DIROFILARIOZA: KLINIČKE I EPIDEMIOLOŠKE KARAKTERISTIKE
Marija Trenkić-Božinović1, Suzana Otašević2,3, Gordana Stanković-Babić1,2, Aleksandar Tasić3, Milan Trenkić4
Klinika za Oftalmologiju, Klinički Centar Niš, Srbija1 Medicinski Fakultet, Univerziteta u Nišu, Srbija 2 Centar za Mikrobiologiju, Institut za Javno Zdravlje, Niš, Srbija3 Klinika za Ginekologiju i Akušerstvo, Klinički Centar Niš, Srbija4
Dirofilarioze su zoonoze izazvane filariama roda Dirofilaria. Dirofilarija je parazit domaćih i divljih životinja, ljudi su samo slučajni nosioci ovog parazita. U Evropi humanu dirofilariozu izazivaju dve vrste: Dirofilaria repens (D. repens, poznata kao vrsta starog sveta), najčešće sa superficijalnom lokalizacijom i D. immitis, koja je prisutna u čitavom svetu, izaziva pored superficijalne i visceralnu dirofilariozu. Do danas, na osnovu podataka iz referentne literature, može se istaći da je u Srbiji dijagnostikovano i publikovano oko 34 slučaja humane dirofilarioze. Pretpostavlja se da je prevalencija ove parazitoze značajno viša, jer područje naše zemlje predstavlja endemsku zonu za dirofilarioze pasa i područje sa prisutnim vrstama komaraca koji su prelazni domaćini i vektori dirofilarija. Klinička slika dirofilarioze zavisi od vrste parazita i lokalizacije u organizmu čoveka. Kod bolesnika iz naše zemlje kod kojih je dijagnostikovana dirofilarioza, lokalizacija infekcije bila je u najvećem broju slučajeva subkutana i subkonjunktivalna. Okularna dirofilarioza zahvata orbitu i periorbitalnu regiju, kožu kapaka, konjunktivu, Tenonovu opnu, retrobulbarni prostor ili ima intrabulbarnu lokalizaciju. Ovi bolesnici mogu imati ozbiljne smetnje, a i sama hirurška intervencija može biti komplikovana zbog lokalizacije. Cilj ovog revijskog rada bio je da ukaže na značaj neočekivano važne zoonoze, sa posebnim osvrtom na značaj u okviru oftalmološke prakse. Acta Medica Medianae 2014;53(1):80-84.
Ključne reči: okularna dirofilarioza, D. repens, D. immitis
|